
Europa se mora zalagati za azil
Na ovaj Svjetski dan izbjeglica, Caritas Europa poziva na zaštitu prava na azil u Europi i proširenje sigurnih putova, poput postupaka preseljenja i ponovnog spajanja obitelji.
Iako potrebe za zaštitom ostaju na rekordnoj razini s više od 123 milijuna ljudi koji prisilno žive izvan svoje domovine zbog rata, sukoba, nasilja, progona i utjecaja klimatskih promjena, pozivamo europske vlade da zaštite pravo na azil, koje je sve više ugroženo u Europi i šire.
Usred rastuće stigmatizacije, traženja žrtvenih jaraca i kriminalizacije migranata i izbjeglica – te eskalacije napada, bilo verbalnih, pravnih, financijskih ili čak fizičkih, na organizacije civilnog društva i volontere koji brane njihova prava – Caritas Europa upozorava: pravo na azil u Europi je ozbiljno ugroženo.
Umjesto ograničavanja pristupa azilu u Europi, provedba Pakta EU o migracijama i azilu trebala bi dati prioritet uspostavljanju dostojanstvenih sustava azila i prihvata s robusnim zaštitnim mjerama, uključujući za djecu, obitelji i druge osobe u ranjivim situacijama. Osim toga, države članice EU moraju pravilno primjenjivati novi mehanizam solidarnosti, s jakim naglaskom na preseljenja kako bi se ublažio pritisak na zemlje prvog dolaska.
Istodobno, države članice EU-a trebale bi proširiti, a ne ograničiti, pristup sigurnim putovima, kao što su preseljenje, humanitarni prihvat i humanitarni koridori, u skladu sa svojim obvezama prema Okviru Europske Unije za preseljenje. Spajanje obitelji također se mora olakšati, a ne ometati, jer trenutna ograničenja u nekoliko zemalja i dalje drže obitelji razdvojenima.
Diljem Europe, organizacije Caritasa svakodnevno pokazuju da su humani i učinkoviti načini dočeka i podrške ljudima prisiljenima pobjeći mogući – kroz programe koji pružaju skrb za djecu bez pratnje, sigurne prihvatne centre za osobe u ranjivim situacijama, sponzorstva zajednice koja potiču integraciju te socijalno i pravno savjetovanje kako bi se ljudima pomoglo da ponovno izgrade svoje živote. Međutim, ovi humani pristupi sve su više ugroženi zabrinjavajućim trendovima politike.
Duboko smo zabrinuti zbog niza nedavnih politika na razini EU-a i nacionalnoj razini koje teže daljnjoj eksternalizaciji odgovornosti za azil izvan EU-a i ograničavanju pristupa azilu u Europi. Nedavni prijedlozi Europske komisije za reformu koncepata „sigurnih trećih zemalja“ i „sigurnih zemalja podrijetla“ ilustriraju tu tendenciju.
Ako bude odobren, prijedlog reforme „sigurnih trećih zemalja“ olakšao bi transfer tražitelja azila u takozvanu „sigurnu treću zemlju“, čak i ako osoba nije prošla kroz nju niti ima ikakve veze s njom. U takvim slučajevima, zahtjev osobe za azil više se ne bi razmatrao u državi članici EU, već bi se umjesto toga prepustio određenoj zemlji izvan EU (tj. „sigurnoj trećoj zemlji“).
Zabrinuti smo da bi takva politika dodatno prebacila odgovornosti za azil izvan EU, povećavajući rizik da se pojedinci i obitelji mogu suočiti s neadekvatnim uvjetima prihvata, pravnom nesigurnošću ili čak vraćanjem u zemlje u koje su prebačeni bez pristupa zaštiti.
Štoviše, ovaj pristup podsjeća na neuspješne prošle inicijative, poput široko kritiziranog sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i Ruande, koji je na kraju napušten nakon što ga je vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva proglasio nezakonitim i koji je porezne obveznike koštao do 715 milijuna funti (837,5 milijuna eura), te grčkog označavanja Turske kao „sigurne treće zemlje“ za nekoliko državljanstava, što je kasnije poništio grčki sud.
Jednako zabrinjavajući je prijedlog Europske komisije da se uspostavi popis EU-a „sigurnih zemalja podrijetla“, koji sadrži zemlje u kojima su zabilježeni značajni problemi u poštivanju ljudskih prava, poput Egipta, Maroka i Tunisa. To bi rezultiralo ubrzanim postupcima azila za osobe iz tih takozvanih „sigurnih zemalja podrijetla“, povećavajući rizik vraćanja ljudi u zemlje u kojima se mogu suočiti s progonom i nasiljem, čime se krši načelo zabrane vraćanja.
Pozivamo europske čelnike da podrže pravo na azil i suzdrže se od prebacivanja svojih odgovornosti na zemlje izvan EU-a. Čak i u izazovnim vremenima, Europa ima kapacitet – i moralnu i pravnu dužnost – zaštititi one koji bježe od rata, sukoba ili progona. Dok se demokracija i vladavina prava suočavaju s globalnim prijetnjama, države članice EU-a moraju poštovati svoje obveze prema Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. i pravu EU-a te braniti snažan, pravedan i dostojanstven sustav azila.
Maria Nyman, generalna tajnica Caritasa Europa
Sada, više nego ikad, Europa mora pokazati globalno vodstvo prihvaćanjem gostoljubivijeg pristupa koji poštuje ljudska prava i dostojanstvo izbjeglica, omogućujući im da napreduju i doprinose svojim novim zajednicama.
O Caritasu Europa
Caritas Europa je mreža od 49 organizacija članica u 46 europskih zemalja i jedna od 7 regija Caritasa Internationalis. Naši članovi pomažu i pružaju usluge milijunima ljudi u potrebi.
Caritas Europa surađuje s ljudima svih vjera kako bi iskorijenio siromaštvo i promicao dostojanstvo svih. Vjerujemo da bi ljudi i okoliš, a ne profit, trebali biti u središtu svih politika.
Izvor i foto: Caritas Europa